PODJELJENI BOG  - projekat  interkulturnog dijaloga s naglaskom na ulozi religije

Da li vijerske zajednice doprinose toleranciji i riješavanju konkretnih konflikata ili one u izvijesnoj mijeri generišu ove probleme?

Odgovor na ovo pitanje svakako je višedimenzionalan. Projektom “Podijeljeni bog” pokušavamo doći do mogućih odgovora kroz eksperimentalno istraživanje zasnovano na razmjeni mladih koji će učestvovati u:

Istraživački proces sprovodi se uz značajno učešće eksperata iz različitih disciplina društvenih nauka i interkulturnih studija koji projektu doprinose svojom ekspertizom i mentorstvom u procesima antropološko-sociološkog video istraživanja, interaktivne medijske i internet komunikacije.

Krajnji rezultati projekta:

Projekat se realizuje tokom cijele 2007. godine, a završava se u prvoj polovini 2008. javnim prezentacijama u svim zemljama partnera projekta.

Projekat

Svijedoci smo proliferacije negativno polarizovanih društvenih fenomena, poput pojave novog konzervativizma koji jača u Evropi. Ova pojava prisutna je i u post-komunističkim društvima u kojima se na javnoj sceni sve češće promovišu procesi poput revizionističkih tumačenja II svjetskog rata, kroz koje se rehabilituju kvislinzi i pripadnici fašističkog pokreta, tolerišu se pojave poput ksenofobije itd. Istovremeno, konflikti zasnovani na netoleranciji između ljudi različitih vjerskih opredeljenja (iz redova muslimana, krišćana i jevreja) razvijaju se na globalnom nivou.

I pored vladajuće nove logike globalizacije (ili moguće upravo zgog nje) se različiti individualni pristupi lokalnoj zajednici, porodici, socijalnom okolišu, nisu smanjili ili izgubili.

Postavlja se pitanje: da li je  porast novog konzervativizma, ksenofobije i vjerskog fundamentalizma odraz bazične ljudske i društvene potrebe za identitetom i osjećajem sigurnosti i pripadnosti vlastitoj zajednici? Ili su ove pojave konsekvenca društvenog inžinjeringa kojeg sprovode pojedini političari ili lideri vjerskih zajednica skloni manipulacijama?


Osnovna pitanja koja će biti predmet ovog istraživačkog procesa su:

• Da li religija može doprinjeti toleranciji i razumjevanju, te rješenju konflikata, ili je ona u odredjenim slučajevima korijen netolerancije i konfliktnih situacija?

• Da li religija može biti uzrok vjerske i etničke polarizacije, koju potom eksploatišu i intenziviraju pojedini politički lideri skloni ekstremizmu?

• Koliko je važna uloga porodice i obrazovnog sistema u vezi sa etničkom i rasnom netolerancijom? Kako se vaspitavaju djeca i kakvu vrstu informacija i usmerenja po pitanju upoznavanja sa vrijednostima drugačijih vjeroispovijesti u okruženju mladi dobijaju od roditelja i nastavnika? Šta naprimjer djeca u Sloveniji znaju o Hrvatima, Srbima i Bošnjacima? Šta roditelji u Turskoj govore svojoj djeci o Grcima i Jevrejima?

• Kako različite obrazovne institucije u pojedinim zemljama regiona odlučuju o pristupu ovim pitanjima? Koliko se razlikuju udžbenici?

• Koliko su različiti pogledi i stavovi sveštenih lica (pravoslavnih i katoličkih sveštenika, muslimanskih imama, itd.) po pitanju inter-etničke tolerancije i razumjevanja?

Zadaci projekta:

• Sakupiti podatke o stavovima i iskustvima mladih vezanih za vjersku i kulturnu toleranciju, koegzistenciju i saradnju među pripadnicima različitih kulturoloških nasljeđa i vjerskih osjećanja

• Istražiti različite stavove o specifičnim etničkim i vjerskim konfliktima kroz teorijske diskusije i analize

• Osvijetliti problem specifičnih konfliktnih situacija, analizirati njihove uzroke i kontekst u kojem nastaju, a potom razmotriti moguće forme rješenja

• Kroz diskusije i debate, objavljivanje eseja i kroz formu dokumentarnog filma, istražiti pitanja vjerskih i kulturnih razlika u Evropi sadašnjice, i na taj način podizati svijest o značaju inter-etničkih i među-vjerskih socijalnih tema

• Doprinjeti formiranju primjerenih pristupa i metoda interkulturalne komunikacije i saradnje, koje će imati praktičnu upotrebu u svakodnevnim situacijama učenja.

Dugoročni ciljevi projekta:

• Osnažiti transkulturne kontakte mladih, ohrabriti i promovisati njihovu samo-inicijativu u razvoju interkulturnih kontakata i dijaloga;

• Podržati nevladine organizacije iz oblasti djelovanja u kulturi, u cilju jačanja njihovog uticaja u promociji multietničkih kulturnih programa i sadržaja na evropskom nivou;.

• Razviti i podsticati mreže i kontakte ostvarene među aktivistima organizacija iz sektora civilnog društva, u cilju doprinosa kulturnoj saradnji u savremenoj Evropi;

• Doprinjeti formiranju novih poimanja ideje transkulturnih veza, poštovanja kulturnih i vjerskih razlika, prije svega zasnovanih na transkulturalnoj interakciji, razumijevanju i saradnji;

• Doprinjeti agendi dijaloga i saradnje u kontekstu dinamike proširenju Evrope.

Partneri u realizaciji projekta:

• KUD Pozitiv i Dijaski dom Ivana Cankarja, Ljubljana, Slovenija

• Terra Film,  Playground produkcija i Centar za nove medije Kuda.org – CK 13, Novi Sad, Srbija

• Cultural Studies Programme, Istanbul Bilgi University i TOG - Community Voulonteers Foundation, Istanbul, Turska

• FilmArche i  Mladi Most - Balkan Black Box, Berlin, Njemačka

• Mladi Most i Film klub Mostar, Bosna i Hercegovina

Saradnici na projektu:

• DZMP, Krško, Slovenija

• Kulturni centar Abraševič, Mostar, Bosna i Hercegovina

• Pavaroti, muzički centar Mostar, Bosna i Hercegovina

• Mlladinski center Trbovlje, Slovenija

• Dijaski dom Tabor, Ljubljana, Slovenija

Projekat su omogućili i finansijski pomogli:

• European Cultural Foundation, Amsterdam, Holandija

• Program Mladina /National Youth agency of Slovenia/ and  Zavod Movit, Ljubljana, Slovenia

• Deutsches Agentur für das EU-Aktionsprogramm JUGEND IN AKTION, Bonn, Germany

• Sekretarijat za kulturu i obrazovanje AP Vojvodine, Novi Sad, Srbija

• Swiss Cultural Programme, Serbia and Montenegro - Pro Helvetia Belgrade, Serbia

• Mestna Očina Ljubljana (MOL) – Urad za mladino /Municipality of Ljubljana, Office for Youth, Ljubljana Slovenia