PODJELJENI BOG - projekat interkulturnog dijaloga s naglaskom na ulozi religije Da li vijerske zajednice doprinose toleranciji i riješavanju konkretnih konflikata ili one u izvijesnoj mijeri generišu ove probleme? Odgovor na ovo pitanje svakako je višedimenzionalan. Projektom “Podijeljeni bog” pokušavamo doći do mogućih odgovora kroz eksperimentalno istraživanje zasnovano na razmjeni mladih koji će učestvovati u: video radionici baziranoj na terenskim istraživanjima, javnim debatama koje će biti sastavni dio programa razmene, internet forumu, itd. Istraživački proces sprovodi se uz značajno učešće eksperata iz različitih disciplina društvenih nauka i interkulturnih studija koji projektu doprinose svojom ekspertizom i mentorstvom u procesima antropološko-sociološkog video istraživanja, interaktivne medijske i internet komunikacije. Krajnji rezultati projekta: interaktivni, multimedijalni web portal sa rezultatima teoretskih i praktičnih istraživanja putem kojeg će kontinuirano biti bilježen razvoj projektnih aktivnosti, publikacija sa teorijskim prilozima eksperata, mišljenjima i stavovima učesnika projekta, rezultatima sprovedenih istraživanja i kompletnih dometa projekta, dokumentarni video eseji i zapisi zasnovani na istraživanjima realizovanim u radionicama koje se održavaju u sredinama iz kojih dolaze učesnici projekta. Projekat se realizuje tokom cijele 2007. godine, a završava se u prvoj polovini 2008. javnim prezentacijama u svim zemljama partnera projekta. Projekat Svijedoci smo proliferacije negativno polarizovanih društvenih fenomena, poput pojave novog konzervativizma koji jača u Evropi. Ova pojava prisutna je i u post-komunističkim društvima u kojima se na javnoj sceni sve češće promovišu procesi poput revizionističkih tumačenja II svjetskog rata, kroz koje se rehabilituju kvislinzi i pripadnici fašističkog pokreta, tolerišu se pojave poput ksenofobije itd. Istovremeno, konflikti zasnovani na netoleranciji između ljudi različitih vjerskih opredeljenja (iz redova muslimana, krišćana i jevreja) razvijaju se na globalnom nivou. I pored vladajuće nove logike globalizacije (ili moguće upravo zgog nje) se različiti individualni pristupi lokalnoj zajednici, porodici, socijalnom okolišu, nisu smanjili ili izgubili. Postavlja se pitanje: da li je porast novog konzervativizma, ksenofobije i vjerskog fundamentalizma odraz bazične ljudske i društvene potrebe za identitetom i osjećajem sigurnosti i pripadnosti vlastitoj zajednici? Ili su ove pojave konsekvenca društvenog inžinjeringa kojeg sprovode pojedini političari ili lideri vjerskih zajednica skloni manipulacijama?
Osnovna pitanja koja će biti predmet ovog istraživačkog procesa su: Da li religija može doprinjeti toleranciji i razumjevanju, te rješenju konflikata, ili je ona u odredjenim slučajevima korijen netolerancije i konfliktnih situacija? Da li religija može biti uzrok vjerske i etničke polarizacije, koju potom eksploatišu i intenziviraju pojedini politički lideri skloni ekstremizmu? Koliko je važna uloga porodice i obrazovnog sistema u vezi sa etničkom i rasnom netolerancijom? Kako se vaspitavaju djeca i kakvu vrstu informacija i usmerenja po pitanju upoznavanja sa vrijednostima drugačijih vjeroispovijesti u okruženju mladi dobijaju od roditelja i nastavnika? Šta naprimjer djeca u Sloveniji znaju o Hrvatima, Srbima i Bošnjacima? Šta roditelji u Turskoj govore svojoj djeci o Grcima i Jevrejima? Kako različite obrazovne institucije u pojedinim zemljama regiona odlučuju o pristupu ovim pitanjima? Koliko se razlikuju udžbenici? Koliko su različiti pogledi i stavovi sveštenih lica (pravoslavnih i katoličkih sveštenika, muslimanskih imama, itd.) po pitanju inter-etničke tolerancije i razumjevanja? Zadaci projekta: Sakupiti podatke o stavovima i iskustvima mladih vezanih za vjersku i kulturnu toleranciju, koegzistenciju i saradnju među pripadnicima različitih kulturoloških nasljeđa i vjerskih osjećanja Istražiti različite stavove o specifičnim etničkim i vjerskim konfliktima kroz teorijske diskusije i analize Osvijetliti problem specifičnih konfliktnih situacija, analizirati njihove uzroke i kontekst u kojem nastaju, a potom razmotriti moguće forme rješenja Kroz diskusije i debate, objavljivanje eseja i kroz formu dokumentarnog filma, istražiti pitanja vjerskih i kulturnih razlika u Evropi sadašnjice, i na taj način podizati svijest o značaju inter-etničkih i među-vjerskih socijalnih tema Doprinjeti formiranju primjerenih pristupa i metoda interkulturalne komunikacije i saradnje, koje će imati praktičnu upotrebu u svakodnevnim situacijama učenja. Dugoročni ciljevi projekta:
Osnažiti transkulturne kontakte mladih, ohrabriti i promovisati njihovu samo-inicijativu u razvoju interkulturnih kontakata i dijaloga; Podržati nevladine organizacije iz oblasti djelovanja u kulturi, u cilju jačanja njihovog uticaja u promociji multietničkih kulturnih programa i sadržaja na evropskom nivou;. Razviti i podsticati mreže i kontakte ostvarene među aktivistima organizacija iz sektora civilnog društva, u cilju doprinosa kulturnoj saradnji u savremenoj Evropi; Doprinjeti formiranju novih poimanja ideje transkulturnih veza, poštovanja kulturnih i vjerskih razlika, prije svega zasnovanih na transkulturalnoj interakciji, razumijevanju i saradnji; Doprinjeti agendi dijaloga i saradnje u kontekstu dinamike proširenju Evrope. Partneri u realizaciji projekta: KUD Pozitiv i Dijaski dom Ivana Cankarja, Ljubljana, Slovenija Terra Film, Playground produkcija i Centar za nove medije Kuda.org – CK 13, Novi Sad, Srbija Cultural Studies Programme, Istanbul Bilgi University i TOG - Community Voulonteers Foundation, Istanbul, Turska FilmArche i Mladi Most - Balkan Black Box, Berlin, Njemačka Mladi Most i Film klub Mostar, Bosna i Hercegovina Saradnici na projektu: DZMP, Krško, Slovenija Kulturni centar Abraševič, Mostar, Bosna i Hercegovina Pavaroti, muzički centar Mostar, Bosna i Hercegovina Mlladinski center Trbovlje, Slovenija Dijaski dom Tabor, Ljubljana, Slovenija Projekat su omogućili i finansijski pomogli: European Cultural Foundation, Amsterdam, Holandija Program Mladina /National Youth agency of Slovenia/ and Zavod Movit, Ljubljana, Slovenia Deutsches Agentur für das EU-Aktionsprogramm JUGEND IN AKTION, Bonn, Germany Sekretarijat za kulturu i obrazovanje AP Vojvodine, Novi Sad, Srbija Swiss Cultural Programme, Serbia and Montenegro - Pro Helvetia Belgrade, Serbia Mestna Očina Ljubljana (MOL) – Urad za mladino /Municipality of Ljubljana, Office for Youth, Ljubljana Slovenia
|